Općina Magadenovac

Općina Magadenovac ustrojena je 1993. godine kao Općina Šljivoševci, sa sjedištem u Magadenovcu, a  1997. godine promijenjeno je  ime općine u Općina Magadenovac sa sjedištem Magadenovcu. Područje Općine Magadenovac nalazi se u zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije, na geoprometnom položaju koji karakterizira važan cestovni pravac (državna cesta D 53) koji od GP Donji Miholjac vodi na jug prema Našicama. Općina Magadenovac prostire se na površini od 112,06 km2. Područje Općine Magadenovac obuhvaća šest (6) naselja i to: Beničanci, Kućanci, Lacići, Magadenovac, Malinovac i Šljivoševci. Sjedište lokalne samouprave nalazi se u naselju Magadenovac. Teritorijem Općine Magadenovac teče rijeka Vučica u dužini od 17 km, dok drugih vodotokova nema.

-    Broj stanovnika Općine Magadenovac 2011. godine           1.928
-    Gustoća stanovanja 2011. godine                                      17,21 st/km2
-    Broj samostalnih naselja                                                     6
-    Površina Općine Magadenovac                                           112,06 km2
-    Poljoprivredne površine                                                      6.684 ha
-    Šumske površine                                                                3.527 ha
-    Broj kućanstava                                                                  670

Gospodarstvo

Gospodarski razvitak vezan je uz prostor i prirodne potencijale kojima raspolaže ovo područje, te prevladavaju poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo, te trgovina i ugostiteljske usluge, a samo u malom dijelu su zastupljene i druge djelatnosti.
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Općine Magadenovac iznosi 6.484 ha. Pored stočarske i ratarske proizvodnje postoje povoljni uvjeti i za razvoj povrtlarstva, voćarstva, sitnog stočarstva (peradarstva, svinjogojstva) i cvjećarstva).
Velik dio područja Općine Magadenovac (9.854,30 ha) zauzima površina za iskorištavanje mineralnih sirovina – istražni prostor nafte i plina, s koje se već četrdesetak godina eksploatira nafta i plin, te su u tom smislu određena eksploatacijska polja koja se dijelom ili u potpunosti nalaze na području Općine Magadenovac i to: eksploatacijsko polje Crnac, Kućanci, Beničanci, Bokšić, Klokočevci i Obod.
Važno je spomenuti i nalazišta getermalnih izvora na području Općine Magadenovac, te mogućnost korištenja alternativnih izvora energije (za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i sl.).
Osim toga, Izmjenama i dopunama Prostornog plana Osječko – baranjske županije, na području Općine Magadenovac planirano je potencijalno podzemno skladište zemnog plina Beničanci.
Razvoj lovstva na području Općine Magadenovac ima povoljne uvjete, obzirom na kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke (jelen, srna, divlja svinja) i niske (šumski i poljski zec, fazan i druga pernata divljač) divljači. Ukupna površina šumskog zemljišta na području Općine Magadenovac iznosi 4.333 ha (od toga 4.015 ha je obraslo šumom, a 318 ha neobraslo ili neplodno).

Infrastruktura

Gustoća cestovne mreže u principu zadovoljava.
Ocjena stanja telekomunikacijske mreže ukazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava.
Magistralna i distribucijska plinska mreža u cijelosti je izgrađena što znači da je cijelo područje Općine Magadenovac plinificirano.
Stanje opskrbe električnom energijom zahtijeva rekonstrukciju i dogradnju prijenosnog sustava uz povezivanje s okruženjem, te istovremeno rekonstrukciju, obnovu i dogradnju distribucijskog sustava.
Izgradnjom magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda  riješeno  je pitanje vodoopskrbe područja Općine Magadenovac, a izgradnjom spojnih cjevovoda ostavljena  je mogućnost priključka za pojedina naselja, tako da je rješavanje problema vodoopskrbe na području Općine Magadenovac u završnoj fazi.
Osnovna koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda zacrtana je u PPUO Magadenovac. Glavni recipijent je rijeka Vučica kojoj je neophodno regulirati tok kao  i izgraditi obrambene nasipe jer se podužne deponije nastale pri čišćenju vodotoka ne mogu prihvatiti kao nasipi.
Melioracijska odvodnja rješava se mrežom glavnih odvodnih kanala I. I II. reda oslonjenom na glavne recipijente, te detaljnom mrežom kanala III. I IV. reda.